Filozofska Istrazivanja

U ovom se tekstu feministička kritika liberalizma razvija preko analize liberalne dihotomije javno – privatno, pojma individue i liberalnog individualizma, pojma formalne jednakosti, apstraktnih modela kao osnove za izgradnju teorija, kao i preko analize zanemarivanja etike i prakse brige. Na temelju ovih razmatranja pokazuje se zašto se u feminističkoj filozofiji liberalizam predstavlja kao rodna i patrijarhalna tradicija, ali se također analiziraju i neki feministički odgovori na feminističke kritike liberalizma koji su razvijeni u cilju prikazivanja liberalne tradicije kao heterogene te kao one koja možda daje mogućnost razvoja radikalnog feminističkog političkog programa. Analizirani pojmovi, kao mjesta glavnih sporova između feminizma i liberalizma, predstavljaju se kao oni koji upravo pokazuju mogućnost ili nemogućnost usvajanja ili redefiniranja ideja liberalizma u feminističkoj filozofiji i promišljanjima promjene svijeta, ali i kao oni koji pokazuju granice liberalnog diskursa u svakom feminističkom pokušaju da se usvoje i/ili redefiniraju pojmovi iz teorija liberalizma.

Katarina Lončarević

Filozofska istraživanja

Feminism and Liberalism – Contentions and Problems

女权主义与自由主义——争议与问题

Kritički analizirajući odnedavni diskurs »postistine«, članak tematizira dugovječno nastojanje utvrđivanja epistemičkog i društvenog statusa istine. U prvom dijelu rada pokušava se definirati razlog pojavljivanja i konceptualna obuhvatnost odnedavno popularnog termina »postistina«. Drugi dio rada posvećen je »prapovijesti postistine« i postavljanju koncepta jedne mjerodavne istine u monoteizmu ranog judaizma. Potom se prelazi na izlaganje suvremenih kritika fiksiranosti mišljenja za istinu i sugestija »drugačijeg mišljenja«, da bi se u završnom dijelu rada ukazalo na proturječje situiranja istine između krajnosti njezine apsolutizacije i relativizacije, kao i na neophodnost da filozofija prebiva u njemu.

Predrag Krstić

The Hidden History of “Post-Truth"

“后真相”的隐秘历史

Postavlja se pitanje: postoji li uopće nekakva neangažirana filozofija? Naime, svaka filozofija koja se može ocijeniti tim imenom, a ne kao ideologija, sofistika ili obmanjivanje, valjala bi se označiti kao takvo mišljenje koje ostaje vjerno istini, dakle kao filozofija angažirana u službi istine. Suprotno, ona filozofija koja je stupila u službu svjetovne ili onostrane moći uopće se ne može vrednovati kao filozofija. Stoga, nameće se još jedno pitanje: je li ovdje umjesna paralela s tzv. angažiranom umjetnošću? Odgovor je omogućen posredstvom definicije filozofije kao djelatnosti bespoštednog služenja istini.

Lino Veljak

Ima li neangažirane filozofije?

哲学是否未被卷入？

U ovom radu bavim se pitanjem angažirane filozofije s naglaskom na estetiku i filozofiju umjetnosti. Pozivajući se na neke konkretne probleme o kojima se raspravlja unutar ovih domena – napose problem klimatskih promjena, ekološke krize i nemoralne umjetnosti – pokazujem da filozofija može biti angažirana na dva načina: (i) u svojoj težnji za propitkivanjem društvene zbilje, kulture, ljudskog iskustva i strategija koje čovjek koristi da bi u tom iskustvu uvidio smisao i vrijednosti; (ii) u težnji da kroz svoj doprinos razumijevanju takve zbilje i tog iskustva doprinese boljitku pojedinca i društva. Rad započinjem ukazujući na povezanost filozofskih pitanja i osnovnih intelektualnih težnji čovjeka kao društvenog i kulturnog bića, ali i autonomnog spoznavatelja i vrednovatelja. U drugom dijelu odgovaram na dva prigovora koja se mogu uputiti angažiranoj filozofiji: (i) prigovoru koji ukazuje na nedostatak konsenzusa među filozofskim odgovorima (problem neslaganja) i (ii) prigovoru koji ističe irelevantnost filozofskih debata za naše društvene prakse.

Iris Vidmar Jovanović

Angažirana filozofija – slučaj estetike i filozofije umjetnosti

参与的哲学——美学与艺术哲学案例

Rad prikazuje nastanak posebne židovske protukulture na prijelazu iz 1960-ih u 1970-e godine prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama kao posljedice antiratnog pokreta i pokreta za građanska prava. Dijaloška filozofija Martina Bubera, humanizam Ericha Fromma i religiozni egzistencijalizam Abrahama Joshue Heschela bitno su oblikovali ideje mlade generacije Židova i utjecali na njihovu želju za obnovom židovskog života. Iako su se koncepcijski i stilski razlikovali, ovoj trojici mislioca zajednička je bila neumorna kritika nesnošljivosti sadašnjice i borba za pravednije društvene odnose. Bez obzira radi li se o Buberovu društvu izgrađenom na slobodnom udruživanju, Frommovu humanističkom socijalizmu ili Heschelovu slobodnom društvu prožetom religijom – frustriranoj i izgubljenoj mladoj generaciji ponudili su odgovore i pokazali im put k izrazito željenoj »duhovnoj revoluciji«, zadobivajući na taj način uloge proroka.

Domagoj Akrap

Prophets of the Jewish Counterculture – Martin Buber, Erich Fromm, and Abraham Joshua Heschel

犹太反文化先知——马丁·布伯、埃里希·弗洛姆和亚伯拉罕·约书亚·赫舍尔

Temeljna je intencija rada secirati konceptualne niti teorijske pozicije britanske sociologinje Margaret Archer. U početnoj sekvenci rada predstavlja se širi kontekst znanstvenofilozofijskog gledišta kritičkog realizma te izvorišta Archerina razumijevanja epistemologije društvenosti. Kroz središnji dio rada tematiziraju se njezine krucijalne konceptualne kategorije vezane uz analitički dualizam, realističku teoriju društva odnosno morfogenetički/ morfostatički pristup. Nastavak donosi osvrt na novije tendencije u razradi Archerine pozicije, ponajprije relacionalnu sociologiju, primjere primjene morfogenetičkog/morfostatič- kog pristupa pri analizi konkretnih empirijskih fenomena te kritičke opservacije upućene njezinom epistemološko-teorijskom gledištu. Naposljetku, konstatira se kako Archerina sociologijska teorija ne reprezentira svrhu samoj sebi već predstavlja set konceptualnih alata itekako podesan za proučavanje transformacijskih procesa recentnoga hrvatskog društva.

Miroslav Mihetec

Krešimir Žažar

Sociological Theory of Margaret Archer

玛格丽特·阿彻的社会学理论

Filozofska paradigma percepcije svijeta promijenila je posrednika. Čovjek kao tjelesnost i umnost postaje nedovoljan za spoznaju onoga što svijet biva ili se vjeruje da jest. Antropološka, socijalna i etička zasnovanost odnosa čovjeka i svijeta dobiva na značaju u usporedbi s prethodno dominantnom metafizičkom pozadinom. Odnos čovjek – svijet transformira se u odnos čovjek – ljudski svijet, misaoni pothvat poticanja i prepoznavanja promjena kroz koje svijet prolazi kao rezultat ljudske intervencije. Ovaj rad diskutirat će o tri osnovna problema. Prvo, percepciji s ciljem spoznaje stvari: (a) pitanju vanjskog svijeta kao percepcije promijenjene osjetilnosti, i b) novom shvaćanju percepcije – posredovanosti, kao rezultat razvoja tehnologije. Drugo, percepciji s ciljem razumijevanja odnosa u ljudskom svijetu: a) kako pitanje percepcije postaje pitanje komunikacije unutar ljudskog svijeta (simbolički prostor percepcije kao spoznaja odnosa), i (b) pitanju prevladava li se u antropološkom i etičkom kontekstu potreba za epistemološkim utemeljenjem. Treće, percepciji s ciljem promjene paradigme odnosa s izvanljudskim svijetom: a) kako pod utjecajem tehnologije »istina o stvarima« postaje »istina stvari«, ili kako dolazi do reverzije odnosa subjekt – objekt, i b) pitanju olakšava li tehnologija komunikaciju s onim što nije »naš svijet«? U zaključku dotaknut ćemo se »istine stvari« preko »istine odnosa« do »istine principa i odgovornosti«.

Hasnija Ilazi

Taulant Gashi

Neoperception as the Recognition of Paradigm Shifts in a Technologically Mediated World

新感知作为技术中介世界中范式转变的识别

U svojem prilogu autor u okviru filozofske sistematike Bonifaca Badrova, dugogodišnjega profesora filozofije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, nastoji najprije osvijetliti njegovo skolastičko-neoskolastičko razumijevanje istine kao adaequatio intellectus et rei koje mu služi kao nît vodilja za njegovo koncipiranje »filozofije znanosti«, s posebnim osvrtom na njegovo razumijevanje tijeka »tvorbe pojmova«. Pritom se pokazuje kako se pojmovi tvore putem definicija kao opisi značenja. Time pojam gubi svoju usidrenost u neposrednoj ljudskoj egzistenciji, tj. on se ne razumije kao rezultat odnosa između complicatio i explicatio (N. Kuzanski) ni kao tijek čovjekova zadobivanja sebe u vlastitoj egzistenciji (H.-G. Gadamer), zbog čega pitanje o smislu gubi u konačnici svako značenje ne samo za čovjekovu egzistenciju nego i za »smisao« spoznajnoga i znanstvenoga postupanja uopće.

Zvonko Miličić

Neki aspekti teorija spoznaje i znanosti u djelu fra Bonifaca Badrova

内基·阿斯佩克蒂·特奥里亚·斯波兹纳热·伊·兹南尼斯乌·乌·德热洛·弗拉·博尼法西·巴德罗瓦

U radu ćemo dovesti u pitanje Heisenbergovu tvrdnju da nepredvidljivost iskustvenih nalaza kvantne fizike aficira i samorazumljivi stav o općenitoj i nužnoj prirodi principa kauzaliteta. Odgovor na navedenu nepoznanicu pokušat ćemo dati tako što ćemo Heisenbergovu kritiku Kantova stava o općenitoj i nužnoj/apsolutnoj prirodi principa kauzaliteta konfrontirati Kantovu razlikovanju opažajnih i iskustvenih sudova. Distinkcija između opažajnih i iskustvenih sudova trebala bi nam pokazati da se čak i u onim Heisenbergovim eksperimentalnim rezultatima koji ukazuju na najmanji stupanj očekivanosti, predvidljivosti ili uniformnosti prirodnih zbivanja, kriju općeniti i nužni uvjeti spoznaje kojima Heisenberg odbija apsolutnu vrijednost.

Saša Laketa

Heisenbergova kritika principa kauzaliteta sagledana u svjetlu Kantove distinkcije opažajnih i iskustvenih sudova

海森堡对因果原理的批判：以康德对感性判断和经验判断的区分为视角

Tehnokracija je ekonomska i društvena kontrola zajednice i pojedinca koja je primjetna i na Istoku i Zapadu. Tehnokratsko doba podrazumijeva postupno stvaranje kontroliranog i usmjerenog društva kojim dominira elita, čiji zahtjev za političku moć počiva na navodno superiornom znanstvenom iskustvu. Tehnokraciju ne interesira politička ideologija, već samo najbolja i najučinkovitija rješenja problema, ističući da se znanosti treba podčiniti jer nam daje moć nad prirodom, dok moć u potpunosti potječe iz tehnike. Tehnologija postaje više biološka, dok biologija postaje tehnološka. Bionadzor u pandemiji u sebi sadrži apstraktne forme panoptikuma, kao kategorije moći s disciplinskom funkcijom u cilju nametanja određenog ponašanja i iskorištavanja moći ljudskog kapitala koji obuhvaća biopolitičko tijelo s jedne strane, u Foucaultovoj perspektivi, i društvenu kontrolu s druge strane, kako je vidi Gilles Deleuze. U kapitalizmu bionadzora, kapital korporacija u sebi objedinjuje kontroliranu, disperzivnu, sveobuhvatnu i sveprisutnu umreženu moć. Bionadzor nad pojedincima ne provodi se samo kroz ideologije već i kroz svijest – i u tijelu i nad tijelom u spektaklu straha i medijskog programiranja, kroz sve aspekte društvenog života. Radom se dokazuje da je tehnokracija ovladala svakim aspektom bionadzora u društvu kroz mehanizme praćenja i usmjeravanja ponašanja pojedinaca, te njegovoj modifikaciji, predviđanju i kontroli. Kroz bionadzor tehnokracija teži stvaranju poslušnog podanika i dominaciji privatne sfere domenama javnog interesa. Tehnokracija je ovladala suverenom moći koja traži poslušnost, disciplinskom koja zahtjeva pokornost i regulativnom koja zahtjeva pokoravanje i podčinjavanje zdravlju stanovništva kroz organizirani sustav psihološke intervencije i zakonodavnih normi.

Publication Information	Publisher: Croatian Philosophical Society，Publishing cycle: ，Journal Type: journal，Open Access Journals: Yes
Basic data	Year of publication: 2009，Proportion of original research papers: 94.44%，Self Citation Rate:N.A.， Gold OA Rate: 92.79%
Average review cycle	网友分享经验：15 Weeks

Filozofska Istrazivanja

Journal Citation Format

A journal article with 1 author

A journal article with 2 authors

A journal article with 3 authors

A journal article with 5 or more authors

Books Citation Format

Thesis Citation Format

Web sites Citation Format

Patent Citation Format

Staying up late manually editing references? ivySCI automatically matches journals and helps you generate references with a single click.

Share Submission Experience